„Lepota i zdravlje”: Malo pojačaj radio

Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj

Pošalji prijatelju

22. 05. 2017

„Lepota i zdravlje”: Malo pojačaj radio

„Mislim da u našoj zemlji retko ko može bolje i strastvenije da priča o ovoj temi od žene koja celim svojim bićem živi radio priču. Maja Rakovic je predsednica radio udruženja RAB Srbija i vlasnica i glavna i odgovorna urednica Naxi radija - stanice sa tradicijom dugom preko dve decenije. Ona odgovorno tvrdi da je radio medij koji nikad ne izlazi iz mode” piše u novom broju časopisa „Lepota i zdravlje” novinarka Maja Šarić. U nastavku vam u celini prenosimo tekst koji na najlepši način govori o velikoj ulozi radija u našim životima.

 

U susret Svetskom danu muzike (21. jun) pevušim ovaj čuveni Čolin hit i razmišljam o tome koliko volim radio. Onako istinski, jako. Iako se čini da zbog ekspanzije televizije i interneta njegovo vreme prolazi, dokle god ima onih koji ga smatraju odanim prijateljem, budućnost mu je vrlo izvesna. Zapravo, radio je i više od prijatelja. Radio je porodica. Uvek je tu da svojom pesmom leči.

Kad sam bila mala verovala sam da u radio-aparatu žive ljudi koji puštaju muziku i povremeno svojim čarobnim glasovima najavljuju program i pesme. Onda sam malo porasla i shvatila da ljudi ipak ne žive u radiju (što je pored otkrića da Deda Mraz ne postoji za mene bila jedna od najtužnijih vesti, jer mnogo im je bilo lepo i ušuškano u tom mom izmaštanom radio-aparatu). A potom sam skroz odrasla i zahvaljujući poslu dobila priliku da upoznam ljude koji rade na radiju i shvatila da ne stanuju baš u radio aparatu, ali žive u svom svetu muzike i mnogo im je lepo. I mnogo su srećni i stalno su nekako pozitivni i nasmejani. Pa, ne kaže se bez razloga da je muzika hrana za dušu. Ili, kad hoćemo da objasnimo da nam je nešto baš posebno lepo, upotrebimo izraz "to je muzika za moje uši". Muzika je definitivno sinonim za sreću.
Evo baš sam nedavno od tate na poklon dobila radio uređaj. Skoro se nečemu nisam toliko obradovala. Doduše, tata je prvo pokušavao da me ubedi da je ta kupovina skroz nepotrebna, jer mogu lepo, kao i svi moderni ljudi, da pustim muziku preko YouTuba, eventualno povežem lap top sa velikim zvučnicima da bi zvuk bio bolji. Ali, ipak je odlučio da mi ispuni želju i da me iznenadi poklonom, koji me je usrećio kao što bi neku drugu ženu usrećila kutija sa savršenim parom Louboutin salonki (dobro, ne sporim da bi me i taj poklon oborio s nogu, ali ovde sad nije o tome reč).

KO GA JE STVORIO

I za ovaj divni izum treba da zahvalimo našem velikom naučniku Nikoli Tesli. Mada se Guglielmo Marconi često navodi kao osnivač radija, zapravo je genije koji je čitav svoj život darovao nauci napravio prvi patent 1900. Marconi je iste godine postavio svoj, pa je četiri godine kasnije američki zavod za patente proglasio Marconija za izumitelja radija, iako je on u svom izumu koristio čak 17 Teslinih patenata. Tek četiri decenije posle toga Vrhovni američki sud je preinačio svoju odluku, ali kasno – istorijske knjige su zabeležile Marconija kao izumitelja. 

RADIO-TERAPEUT

Interesantno je da je u Velikoj Britaniji radio jedno vreme bio elitistička stvar, jer su mogli da ga slušaju samo oni koji kupe licencu. Dobro je poznato da je u Drugom svetskom ratu bio glavno obaveštajno sredstvo (kad god naiđem na taj podatak u glavi mi se stvori slika kafea Alo, alo i radio-aparata sakrivenog ispod kreveta sad već čuvene Madam Fani). Mnoge svoje voditelje radio je učinio velikim zvezdama, i kod nas, a posebno u inostranstvu. Inostrane radio zvezde, poput Hauarda Sterna ili Rajana Sikresta (posle 15 sezona vođenja čuvenog Američkog Idola odlučio je da mu je dosta televizije i potpisao unosan ugovor sa jednom popularnom radio stanicom, na kojoj je nekoliko godina vodio jutarnji radio šou), danas se nalaze na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi. Kod nas radio emisije voditeljima nisu donele milione, ali su ih svakako učinile veoma popularnim i poštovanim. Radio dvojci, poput Gorice Nešović i Dragana Ilića, ili Dareta i Mareta (Darko Mitrović i Marko Stepanović), koji su vodili sad već čuveno Mentalno razgibavanje, osmehom su bojili slušaocima dane. Kad god u prevozu vidim ljude sa slušalicama koji se smeše, tačno znam da slušaju radio i neke dobre fore omiljenih voditelja. Na radiju su – doduše mnogo više ranije – bili popularni i tok šou programi, gde su se slušaoci uključivali i delili sa svetom svoje najintimnije tajne, raskidali veze, zakazivali venčanja... Tako da je i u tom smislu radio imao terapeutsku svrhu. Nekako je bilo lakše poveriti se tom nevidljivom prijatelju, koga možemo da čujemo, ali sa čijeg lica ne možemo odmah da pročitamo reakciju. 

MEDIJ KOME SE VERUJE

Mislim da u našoj zemlji retko ko može bolje i strastvenije da priča o ovoj temi od žene koja celim svojim bićem živi radio priču. Maja Rakovic je predsednica radio udruženja RAB Srbija i vlasnica i glavna i odgovorna urednica Naxi radija - stanice sa tradicijom dugom preko dve decenije. Ona odgovorno tvrdi da je radio medij koji nikad ne izlazi iz mode.

“Kada se pojavila televizija, a onda i internet, svi su mu predviđali propast, ali on je uspevao da od pojave drugih medija samo profitira. Internet mu je dao krila i mogućnost da bude slušan u svakom delu sveta, čemu svedoči ogroman uspeh mreže digitalnih radio stanica Naxi digital. Zbog toga što je uvek uz svoje slušaoce - u kolima, na poslu, kod kuće, radio je postao medij kome se najviše veruje. Ljudi na njega gledaju kao na prijatelja, vezuju se uz radijske voditelje i pamte svaku informaciju koja im je saopštenja putem radija.”  

Radio ju je svojom prisnošću opčinio još u mladosti. “Činilo mi se da se svi voditelji obraćaju baš meni, da prate moje raspoloženje i da biraju muziku koju ja volim. Takvu vrstu bliskosti sa slušaocima stvarno niko ne može da postigne osim radija. Zbog toga sam i poželela da imam svoju radio stanicu. Internet, moderne tehnologije i društvene mreže, učinile su radio nikad dostupnijim, posebno mladima, koji u svakom trenutku, u kom god delu sveta da su, mogu da slušaju omiljenu radio stanicu. Na taj način i Naxi radio je osvojio mladu publiku i ponudio im sjajnu kombinaciju Naxi digital radio stanica, Naxi portala i naših društvenih mreža, gde razvijamo intenzivnu interakciju sa slušaocima širom sveta.”

Nikada nije pravila kompromise kad je u pitanju izbor muzike koja se pušta na talasima Naxija. 
“Kada sam osnivala Naxi pre 23 godine poželela sam da napravim radio koji će emitovati samo najbolju muziku naših izvođača. Ideja je bila da se na jednom mestu napravi presek najbolje i najkvalitetnije domaće muzike, koji se oslanja na nasleđe muzičke scene koja je formirana na prostoru bivše Jugoslavije, sa mogućnošću za emitovanje novih pesama najpopularnijih pop i rok izvođača. Kriterijumi za izbor muzike na Naxi radiju uvek su bili, isključivo, kvalitet pesme i količina ljubavi publike prema izvođaču.”

EKSPERIMENT

Upravo sam od vlasnice radija Naxi jednom prilikom čula i za jedno zanimljivo istraživanje. Ovaj eksperiment jednom za svagda pokazao je kolika je moć radija. Naime, na nekoliko stanica (i ni na jednom drugom mediju) svakoga dana je objavljivano kako se na skrivenom mestu van grada otvara ogroman šoping mol. U reklami je naveden dan otvaranja, kao i informacija da kupce tamo očekuju veliki popusti. Zainteresovani je trebalo da dođu na trg odakle bi ih do tog tajnog mesta odvezao autobus. U dogovoreni dan i vreme okupila se ogromna masa ljudi, a onda je jedan od radio voditelja izašao pred njih, izvinio im se i objasnio kako ne postoji nikakav šoping mol, već da je reč o eksperimentu. Druga ekipa istraživača okupljene je anketirala i pitala gde su čuli za ovu vest. Većina je odgovorila - na televiziji. Dakle, ljudi često nisu ni svesni u kojoj meri slušaju radio, ali je činjenica da ga i te kako slušaju. Pa, morate priznati da uvek negde čujete muziku - u tržnom centru, gradskom prevozu, taksiju... Evo, dok ispisujem ove redove u kancelariji do moje svira radio – tiho, nenametljivo, ali svira. Dakle, još uvek ima mnogo onih kojima je, baš kao i meni, radio jedna od poslednjih spona između "onog" (kad nam je malo za sreću trebalo) i "ovog" (kad nam je za sreću svega potrebno u ogromnim količinima) vremena.

 

„Lepota i zdravlje” izdanje od 20. maja 2017.

Piše: Maja Šarić,

Foto: Getty Images, Miomir Ilić za Wannabe magazin,